Sveti Donat - 27. veljače

 

Donat (latinski: Donatus -”od Boga darovan”) rođen je u VIII. stoljeću u uglednoj zadarskoj obitelji vjeruje mjesna zadarska predaja.

 

Sveti Donat drugi je zaštitnik grada Zadra, iza svete Stošije. On se svojim zaslugama, duhovnom snagom i čudesima izdvaja u nizu duhovnih osoba Zadarske nadbiskupije. Zanimljivo je istaknuti kako je prvi poznati zadarski biskup bio Feliks koji je sudjelovao na saborima u Akvileji 381. i u Milanu 390. godine, a Donat je živio u vrijeme careva Karla Velikoga na Zapadu i Nicefora na Istoku.

 

Prema Donaldovu ljetopisu pouzdano se zna kako su biskup Donat i mletački dužd Beat bili i na dvoru bizantskog cara Nicefora I. u Carigradu (tada Konstantinopolu) i kako se susret dogodio najvjerojatnije 804. godine, a u ime Karla Velikog pregovarali su o razgraničenju između bizantske teme i hrvatskog kneževskog teritorija u Dalmaciji. Vjeruje se naime kako je upravo zahvaljujući tim susretima s vladarima Zapada i Istoka 812. zaključen Aachenski mir između Franačkoga i Bizantskog Carstva, kojim su Franci dobili Istru i Hrvatsku, a Bizant dalmatinske gradove i Veneciju. Biskup Donat je tako mnogo pridonio da Zadar i ostali dalmatinski gradovi (Kotor, Dubrovnik, Split, Trogir, Rab, Krk i Osor) ostvare veliku autonomiju i da ujedno budu čuvari plovnih putova i trgovine. Njihova je odanost Bizantu uz prekide trajala sve do 12. st. Biskup Donat je u Carigradu dobio na dar moći sv. Anastazije (Stošije), prenio je svetičine relikvije u Zadar te ih pohranio u tadašnjoj katedrali svetog Petra. Kasnije je katedrala posvećena svetoj Anastaziji, ili kako je Zadrani zovu svetoj Stošiji. Spominje se kako je sveti Donat u Bizantu dobio na dar i relikvije svetog mučenika Chrysogona (Krizogona), po zadarski Krševana. Ujedno je, prema legendi, donio i relikvije solunskih svetica, sestara koje su stradale u Dioklecijanovim progonima – Irene, Agape i Kijone (Chione). Tako su u Zadru našle relikvije svih svetaca povezanih sa sv. Krševanom, uključujući i sv. Stošiju i sv. Zoila, što je vjerojatno bio i motiv tih pomalo neobičnih poklona. Biskup Donat je sasvim sigurno najzaslužniji što se sv. Anastazija štuje u Zadru, a to je i zabilježeno na natpisima na kamenim gredama i mramornom relikvijaru iz kapele sv. Stošije. Sveti Donat je nesumnjivo tim svetinjama duhovno obogatio svoj biskupski grad i njegove crkve.

 

Biskupu Donatu pripisuje se i izgradnja čuvene zadarske crkve – rotonde Sv. Trojstva, izgrađene početkom 9. stoljeća, koja od 15. stoljeća nosi njegovo ime. Sveti Donat je umro oko godine 811., a pokopan je u upravo velebnoj crkvi Presvetog Trojstva (današnja crkva sv. Donata). Njegovi su posmrtni ostaci 1622. godine za vrijeme zadarskog nadbiskupa Stelle smješteni ispod glavnog oltara crkve. Crkva je desakralizirana i odvojena od biskupskoga sklopa za austrijske uprave 1798. godine, a nakon provale Francuza u Zadar 1809. posmrtni ostaci svetog Donata prebačene su u katedralu sv. Stošije gdje se i danas nalaze.

 

Tekst: Fra Darijo Bošnjak